zdravka_rumiha1

 
Odgovara:
Zdravka Rumiha, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb 


P:
Ukoliko je biokemijska analiza krvi psa uredna da li je potrebno raditi krvnu sliku? Koja je razlika? Naime pas mi je bolestan i veterinar je radio biokemijsku analizu  koja je uredna i rekao da pošto su svi parametri u redu da nije potrebno dodatno raditi i krvnu sliku. Hvala. Tina


O: Biokemija krvi je dijagnostička metoda sa vrlo velikim značajem s obzirom kako pruža važne informacije o zdravstvenom stanju ljubimca. Predstavlja pretragu krvi kojom se procjenjuje funkcioniranje unutarnjih organa, mjere se razine elektrolita i identificiraju razine cirkulirajućih enzima. Ova pretraga krvi nam ustvari daje naznake o tome što se događa u organizmu. Naime, povišene ili snižene vrijednosti određenog parametra daju naznake o oštećenju ili stupnju oštećenja stanica pojedinih tkiva ili pak smanjenoj sposobnosti eliminiranja toksina što ukazuje na smanjenu funkcionalnu sposobnost organa a sve to olakšava lokalizaciju zdravstvenog problema. Za razliku od biokemije krvi, kompletna krvna slika predstavlja nalaz koji nam govori o trenutnom stanju krvi i krvotvornih organa, odnosno broju i obliku krvnih stanica. Prilikom procjenjivanja nalaza kompletne krvne slike, potrebno je usporediti ga s referentnim vrijednostima određenim prema pojedinoj dobi, veličini i vrsti ljubimaca.




Istodobno treba imati na umu i to kako jedan nalaz određenih povišenih ili sniženih vrijednosti u pretrazi krvi nema osobitog dijagnostičkog značaja. Tek dva uzastopna nalaza viših vrijednosti, napravljenja u razmaku 3-4 tjedna, mogla bi ukazati na određene zdravstvene probleme, a osim biokemijskih pokazatelja kod dijagnostike često je neophodno napraviti i kompletnu krvnu sliku, analizu urina, funkciju štitnjače, UZV, RTG-snimku, po potrebi i biopsiju ciljnog tkiva te serološka testiranja.

Općenito se smatra kako normalne vrijednosti bilo koje od navedenih pretraga ne mogu potvrditi ali niti opovrgnuti bolest. Normalne vrijednosti uz prisustvo kliničkih simptoma često znače samo kako treba provesti dodatne pretrage ali isto tako, normalan nalaz prisutan je ukoliko se pretraga čini u ranoj fazi bolesti, odnosno kada još nije došlo do značajnijih promjena. No, samo ovim pretragama se pravilno ne može procijeniti stanje gastrointestinalnog sustava, endokrinog sustava, neurološkog te kardiopulmonarnog sustava a često ne daje dovoljno dobre rezultate u procjenjivanju sumnje na infekciozno oboljenje ili bolesti posredovane imunitetom.
Više o metodama i načinu postavljanja dijagnoze možete pročitati i u odgovoru kolegice Tanje Krulc, dr.vet.med na Sumnja na bolesno stanje/ važnost veterinarskog pregleda i postavljanja dijagnoze.

Vaš je veterinar vjerojatno na osnovu iskustva procijenio kako Vašeg ljubimca ne treba nepotrebno izlagati stresu dodatnih pretraga već je po nalazima opće kliničke pretrage i biokemijskog nalaza donio zaključak o mogućoj dijagnozi a samim time i primjerenoj terapiji. Osim toga, nerijetko je u praksi prisutno terapijsko dijagnosticiranje često iz razloga da se stanju životinje što prije pomogne jer se na nalaze nekih pretraga (npr. mikrobiološka) mora čekati danima. Svakako, ukoliko sumnjate u dijagnozu i liječenje kod Vašeg veterinara možete se obratiti za pomoć u drugoj veterinarskoj ambulanti. Za preporuku je Klinika za unutrašnje bolesti Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Prilažem Vam i broj telefona kako bi se mogli dogovoriti za pregled: 01/ 2390 - 350.

 

OZNAKE:

psi

Idealni uvjeti za ribice

Sljedeća objava