Sumnja na piroplazmozu (babeziozu) nakon ugriza krpelja i slabiji apetit šteneta pri oporavku

P: Imam maltezera starog 3 mjeseca. Prije 2 dana smo primjetili da je štene većinu dana spavalo i slabo jelo. Pregledali smo je i našli krpelja. Veterinar ga je izvadio i rekao nam da ne vjeruje da je krpelj duže od 2 dana na štenetu i da ne vidi nikakvu promjenu na očima, temperatura je bila 38,5. Na mjestu uboda se ne vidi nikakva promjena. Nije dobila nikakav lijek jer je po mišljenju vetrinara izgledala dobro. Štene se nakon vađenja krpelja nakon nekoliko sati počelo opet igrati, prošlo je 2 dana igra se normalno,vesela je, ali jako slabo jede, otprilike pojede jedan obrok kroz cijeli dan kako je prije jela. Hranimo je Royal Canin Starterom po tablici navedenoj na vrećici. Je li normalno da tako malo jede nakon krpelja? Unaprijed hvala, Ana

O: Babezioza ili piroplazmoza je nekonzagiozna bolest domaćih sisavaca koju uzrokuju protozoe iz roda Babezia. Uzročnika prenose krpelji i to najčešće krpelji šikare iz roda Ixodes. Bolest se najčešće javljala u proljeće i jesen, no zbog klimatskih promjena krpelji ostaju aktivni cijele godine pa je cijelo to vrijeme moguća pojava bolesti.

Uzročnik Babesia canis parazitira u eritrocitima. Znakovi bolesti dosta variraju. Najčešće se javlja u akutnom obliku sa visokom temperaturom, slabošću, apatijom, odbijanjem hrane. Sluznice su blijede, a u kasnijem stadiju i žućkaste. Mokraća je krvava ili tamna, a disanje i puls ubrzani. Moguće je i povećanje limfnih čvorova i slezene. Simptomi mgu biti jače ili slabije izraženi. U krvnoj slici uočava se anemija, trombocitopenija ( smanjen broj trombocita), hipoalbuminemija (smanjena količina serumskih bjelančevina) i bilirubinemija. Ponekad se javljaju smetnje sa stolicom (začep ili proljev). Piroplazmoza se dijagnosticira na temelju kliničke slike, promjena u krvnoj slici i dokazom jednog od razvojnih stadija unutar eritrocita u krvnom razmazu. Krv za razmaz uzima se iz periferne cirkulacije odnosno iz vene ili uške.

Cilj liječenja je da se što prije unište paraziti u eritrocitima, da bi se spriječio daljnji razvoj bolesti jer kao posljedica anemije i hipoksije tkiva može doći do teških oštećenja organa zbog čega životinja može uginuti. Postoje učinkoviti lijekovi, no ishod liječenja ovisi o tome kolika su oštećenja nastala u organizmu. Poboljšanje stanja može biti vidljivo već za 24 sata. Nakon primljene terapije, životinju treba poštediti od fizičkih napora i hraniti je lako probavljivom hranom prema preporuci veterinara.

Kod piroplazmoze je najvažnija profilaksa odnosno redovita mjesečna zaštita od krpelja (i to tijekom cijele godine) te pregled životinje od strane vlasnika nakon šetnje. Na tržištu i u ponudi Pet centra postoji više preparata za zaštitu  od ektoparazita, a odabir ovisi o veličini i dobi životinje, uvjetima u kojima živi, dlačnom pokrivaču, itd. Prije odabira odgovarajućeg preparata najbolje je da se posavjetujete s veterinarom.