Odgovara:
Zdravka Rumiha, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

P: Našla sam šišmiša koji se probudio iz hibernacije, savjetovali su mi da ga zadržim dok malo ne otopli pa da ga onda pokušam pustiti, ali problem je u tome što ne znam čime da ga nahranim. Jedna gospođa koja se bavi šišmišima mi je preporučila da probam napraviti kašicu od mačje hrane, banane, vode i šećera, ali mi se čini da on to nije jeo. Ako imate kakvu preporuku bila bih vam vrlo zahvalna. Mateja

O: Šišmiši ili netopiri (Chiroptera) predstavljaju red letećih sisavaca iz podrazreda plodvaši (Placentalia).

Maleno tijelo obraslo im je kratkom i gustom dlakom. Kao organ za let služi im kožna opna (letnica) koja je razapeta između produljenih kostiju zapešća i članaka prstiju. Jedini su sisavci koji mogu aktivno letjeti.

Na svijetu je do danas identificirano više od 1000 vrsta šišmiša. Dijele se na dvije velike skupine: veliki šišmiši (Megachiroptera) i mali šišmiši (Microchiroptera). U Hrvatskoj su zabilježene gotovo sve vrste šišmiša rasprostranjene u Europi (oko tridesetak vrsta), a pripadaju skupini Microchiroptera.

Sve su vrste šišmiša u Hrvatskoj strogo zaštićene Zakonom o zaštiti prirode te prema Zakonu o potvrđivanju Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), kao i posebno zaštićene prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Mamalia), čl. 1. st. 2., a sve vrste također se nalaze na popisu ugroženih vrsta prema Crvenoj knjizi životinjskih svojti Republike Hrvatske - Sisavci. Prema Zakonu pojedina biljna i životinjska vrsta koja ima zaštitu Države je vrsta koja je ugrožena ili rijetka te za svaki kontakt, držanje ili slično treba imati dozvolu nadležnoga ministarstva. Strogo je zabranjena svaka radnja kojom je se ometa i uznemiruje u njenom prirodnom životu i slobodnom razvoju (rastjerivanje, proganjanje, hvatanje, držanje, ozljeđivanje i njegovo ubijanje, te oštećivanje njihovih gnijezda ili legla i obitavališta). Zabranjeno je i prikrivanje, prodaja, kupnja i otuđivanje ili pribavljanje na drugi način zaštićene biljke i životinje, kao i njegovo prepariranje. Za svaku prouzročenu štetu nedopuštenim radnjama u odnosu na ovu zaštićenu životinjsku vrstu, a prema članku 1. Pravilnika o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na šišmišima utvrđena je kazna u visini od 1.000,00 do 4.000,00 kn.

Tijekom zime svi šišmiši spavaju zimski san (hibernacija) kada se zavuku na neko mirno mjesto stabilne temperature i vlažnosti. Neki zimuju u kolonijama a neki pojedinačno. Za vrijeme hibernacije ih se ne smije uznemiravati jer stres može dovesti do nepotrebnog trošenja energije i uginuća jedinki. Temperatura tijela šišmiša se povisi na oko 40°C za što se troši toliko energije iz rezervnog masnog tkiva koliko bi moglo dostajati za još tri tjedna neporemećenog sna.

Općenito je pravilo da prehrana šišmiša ovisi o mjestu prebivališta i njihovoj prilagođenosti. Oko 70% šišmiša svijeta hrane se samo insektima dok drugi pretežno jedu voće (oni koji žive u tropskim krajevima). Najmanji broj je mesojeda koji se pretežno hrane malim kralješnjacima (žabe, ribe, mali glodavci ili ptice). Zimi nema osobito insekata te je to kritično razdoblje za šišmiše a naročito ako dođe do nepotrebnog buđenja.

Dakle, najveća je vjerojatnost da imate šišmiša kukcojeda, tako da mu treba osigurati adekvatnu prehranu. Oni se u prirodi hrane slijedećim insektima: pčele, ose, mravi, muhe, skakavci, žohari i drugi insekti.

Možete pokušati šišmišu ponuditi mješavinu koju ste naveli, no s obzirom da jedu živu hranu preporučujem Vam da nabavite žive cvrčke u jednom od naših Pet centara.

Činjenica je da se spašeni šišmiši vrlo brzo oporave i spremni su za povratak u prirodu. Kada temperatura bude oko 15°C, u sumrak ga možete pustiti van.

Budite oprezni da Vas ne ugrize.

OZNAKE: