Promjena ponašanje kanadske vjeverice - bolest ili period mirovanja (hibernacija)?
5.Nov.09. Objavio TANJA KRULC, DR. VET. MED.
Odgovara:
Tanja Krulc, dr. vet. med.,
Pet centar, Drvinje 1, Zagreb
P: Imam dvije kanadske vjeverice. Kupio sam ih prije 3 tjedna i dosta su mlade. Kod jedne, koja je bila dosta aktivna i znatiželjna, zamijetio sam promjene u ponašanju. Ne znam je li teži zimskom snu, ali po cijele dane uglavnom spava zavučena u sijeno. Slabo jede i pije. Toliko čvrsto spava da ne registrira kada je uzmem u ruke i izvučem iz kaveza. Krzno joj je glatko i čisto, ponekad malo nakostriješeno. Znam kako je svaka vjeverica zasebo reagira na promjene godišnjeg doba, ali ne znam razlikovati bolesnu od vjeverice koja samo ide k poluzimskom snu. |
O: Kod kanadskih vjeverica se odvija hibernacija (zimski san) čak i u južnijim dijelovima njihova staništa. Međutim, one ne ulaze u pravu hibernaciju kroz duže vrijeme, već ulaze u stanje mirovanja iz kojeg se bude da bi se nahranile i obavile nuždu.
Za ovaj period treba pripremiti više materijala za gnijezdo. Ponekad u tom periodu vjeverice iskazuju dosta agresivno vladanje.
Pred kraj srpnja one započinju sakupljanje i spremanje sjemenja. U listopadu je svaka vjeverica skupila dovoljno sjemenki za cijelu zimu. S početkom zime, vjeverice nestaju pod zemljom. Tada se tjelesna temperatura, disanje i broj otkucaja srca snižavaju na niske vrijednosti, smanjujući potrebe energije.
Period mirovanja traje jedan do osam dana. Između tih perioda vjeverice se bude i konzumiraju svoje zalihe hrane. Ponekad se mogu, za lijepih dana, i vidjeti vani. Također neće ući u hibernaciju dok im zalihe hrane nisu sakupljene.
U zatočeništvu kanadske vjeverice ulaze u stanja mirovanja za vrijeme hladnijih dana.
Pri prvim toplim danima, u ožujku, čak i kroz metar snijega izlaze van, a prvi s hibernacijom prestaje mužjak.
Kanadske vjeverice u pravilu rijetko obolijevaju. Malo je objavljene literature o bolestima i veterinarskoj njezi ovih životinjica.
U divljini su one domaćini ozbiljnih bolesti i parazita, uključujući Borreliu burgdoferi (Lajmska bolest), Cryptosporidium parvum, krpelja Ixodes spp. i buha, tako da, ako su donešene iz divljine, predstavljaju i potencijalne prenositelje zoonoza (bolesti koje životinje prenose na ljude).
Općeniti znakovi bolesti su zajednički ostalim glodavcima: nekretanje, zguren položaj i gubitak apetita.
Obično su bolesne životinje žrtve svojih sustanara u kavezu koji ih napadaju.
Životinje ljubimci često imaju problema sa vladanjem jer su jako osjetljive na stres. Smetaju ih premali kavezi, agresivno ponašanje dominantnije jedinke u kavezu, stalna prisutnost pasa i mačaka koji su im predatori te izloženost televiziji jer zbog zračenja od ekrana te transport i kirurški zahvati.
Hiperaktivnost može biti znak stresa te u premalim kavezima znaju ispoljavati stereotipne obrasce vladanja (ponavljanja istih radnji, kao npr. stalno ponavljanje horizontalnog i vertikalnog penjanja po kavezu).
Sigurnu dijagnozu da li je Vaša vjeverice bolesna ili je samo u mirovanju ipak ćete moći dobiti samo od veterinara na osnovu pregleda.
OZNAKE:
Idealni uvjeti za ribice
