Parenje i srodstvo
27.Jan.07. Objavio MR. LJILJANA VRHOVAC-UZUR, DR.VET.MED.

Odgovara:
mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med.,
Pet centar Drvinje 1, Zagreb
P: Ako su psi u rodbinskoj vezi, smije li se i koje koljeno potomstva pariti? Naime imam mužjaka, a kolega ženku, huskyja. Njihovi očevi su različiti, ali su im majke u srodstvu (majka i kćer). Sada bi kolega dao pariti svoju ženku s drugim mužjakom. Zanima me smijem li uzeti ženku iz tog budućeg legla koja bi se onda vjerovatno parila s mojim mužjakom? Hvala, Ines O: S ciljem uzgoja što sličnijih jedinki i dosizanjem standardnih karakteristika, u pojedinim su fazama uzgoja nekih pasmina životinje bile parene u vrlo bliskom srodstvu. |
Tako su se s vremenom pojavile čitave grupe bolesti i mana kojima naginju određene pasmine.
Suvremena kinologija pokušava stručnim odabirom, u najvećoj mogućoj mjeri selektirati roditelje tako da daju što zdravije potomstvo, neopterećeno nasljednim bolestima i manama.
Prema kinološkim propisima, vlasnik ženke (ženke s rodovnicom, koji očekuje da i njeni potomci dobiju rodovnicu) dužan je javiti se voditelju uzgoja kinološke organizacije najmanje mjesec dana prije planiranog parenja, kako bi voditelj uzgoja pregledao ženku, konzultirao se s glavnim voditeljem uzgoja za tu pasminu i predložio parnjake.
Uzgoj u srodstvu je dozvoljen u određenih pasmina ako ga odobri odbor stručnjaka kinološke organizacije. Ovo se odnosi na legla u kojim bi se štencima pojavljivali zajednički preci do kombinacije generacija 2 - 3 (djedovi - pradjedovi). Zahtjev uz kopije rodovnica namjeravanih sparenih jedinki mora sadržavati opis ideje takvog parenja te mišljenje voditelja uzgoja i glavnog voditelja uzgoja za tu pasminu. Za parenja gdje bi se štencima pojavljivali zajednički preci od kombinacije generacija 3 - 3 naviše nije potrebna molba.
Nasljeđem se od roditelja na potomke prenose svojstva tako da za svako dobiju po jedan gen od oba roditelja. Izgled životinje ovisit će o kombinaciji tih gena, a predstavlja će njen fenotip. Ono što kao poruka ostaje svakoj jedinki (a ne treba se ispoljiti) predstavlja njen genotip. Određeni broj nasljednih bolesti prenosi se skrivenim, recesivnim genima. Vjerojatnost da će se one ispoljiti u kombinaciji dvaju takvih gena veća je što su jedinke u bližem srodstvu. Ovo je ujedno odgovor na Vaše pitanje.
OZNAKE: