Odgovara:
Zdravka Rumiha, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

P: Imam 6 godina starog srednjeg pudla srebrne boje. Primijetila sam da u mraku uopće ne vidi, tuče glavom u zid ili ne vidi stepenicu, tako da ga navečer uvijek moram nositi. Molila bih da mi kažete što da radim. Unaprijed se zahvaljujem, Tasija

O: Noćna sljepoća ili nyctalopia je stanje u kojem je otežan ili onemogućen osjet vida kod slabog svjetla ili u mraku. Simptom je nekoliko bolesti oka. Noćna sljepoća može biti prisutna od rođenja ili uzrokovana ozljedom ili nedostatnom ishranom (npr. nedostatak A vitamina).

Najčešći uzrok noćne sljepoće je progresivna atrofija mrežnice - nasljedni, degenerativni poremećaj u kojemu stanice vanjskog sloja mrežnice postepeno gube sposobnost odgovora na svjetlo. Noćna sljepoća napreduje a s vremenom je često zahvaćen i vid po danu.

Progresivna atrofija mrežnice je jedna od najčešćih nasljednih bolesti u pasa. Predstavlja grupu genetskih bolesti karakteriziranih degeneracijom mrežnice koja se javlja bilateralno, dakle, na oba oka. Viđa se u određenih pasmina pasa a u gotovo svih pasmina se recesivno nasljeđuje.

Uzrokuje progresivni gubitak vida s ishodom sljepoće.

Progresivna atrofija mrežnice se može podijeliti u nekoliko tipova: generalizirana - najčešći tip a uzrokuje atrofiju svih neuralnih struktura mrežnice. Može se podijeliti u displastične bolesti kada se stanice abnormalno dijele i degenerativne kada stanice prolaze normalnu diobu ali podilaze oštećenjima. Progresivna atrofija mrežnice se, nadalje, može podijeliti s obzirom da li su zahvaćene stanice štapići ili čunjići. Štapići detektiraju oblik, kretnje i funkciju kod slabog svjetla. Čunjići detektiraju boju i obrise, te funkciju na jarkom svjetlu.

Bolest je karakterizirana nasljednim defektom na jednom od fototransdukcijskih enzima fotoreceptora mrežnice. Kod različitih pasmina pasa različito se manifestiraju znaci bolesti u ovisnosti o lokaciji mutacije i defekta enzima. Početni simptom ovog stanja je obično gubitak noćnog vida a kako je progresivna bolest, neminovno vodi do sljepoće. Dob u kojoj se promjene javljaju ovisi o pasmini. U pudli se može razviti kasno, u 12.-toj godini no najčešće u starosti od 3 - 5 godina.

S vrlo sličnim mehanizmom nastanka je i sindrom naglo stečene degeneracije mrežnice (metabolička toksična retinopatija). Sindrom naglo stečene degeneracije mrežnice (Suddenly Acquired Retinal Degeneration Syndrome - SARDS) je stanje okarakterizirano propadanjem stanica mrežnice, zahvaća oba oka i nije bolna. No za razliku od prethodnog poremećaja, do sljepila može doći vrlo brzo, gotovo preko noći pa do nekoliko dana. SARDS je prvi puta identificiran oko 1980. godine kada je primjećeno da psi naglo gube vid unatoč tome što ne dolazi do strukturalnih promjena u oku ili oštećenja retine u ranom stadiju bolesti. Oči se čine potpuno normalnima ali retina ne pokazuje električnu aktivnost. Smatra se kako je ova bolest imunološki posredovana ali se javlja i kod Cushing-ove bolesti i neurotoksičnih reakcija.

Također, za razliku od progresivne atrofije mrežnice, stečeno je stanje a ne urođeno.

Zatim, kod nasljedne neprogresivne noćne sljepoće, osim vida po noći, gubitak vida po danu varira individualno između pasa. Stanje je recesivno svojstvo kod nasljeđivanja.

Savjetujem Vam da sa Vašim ljubimcem posjetite Veterinarski fakultet, Kliniku za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju, gdje će specijalista oftalmolog (dr. Pirkić) obaviti kompletnu oftalmološku pretragu te prema nalazu dati prognozu stanja. Svakako odvedite psa što prije, jer ćete tako izbjeći eventualne komplikacije.

OZNAKE: