Kronična bolest srčanih zalistaka (mitralna insuficijencija): preporučena prehrana i njega psa
13.Jun.12. Objavio ELENA TIJAN, DR. VET. MED.

:
.,
.,
Odgovara: Elena Tijan, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka
P: Prije godinu dana udomila sam jednu kujicu koja je bila u užasnom stanju, zlostavljana od bivših vlasnika. Pas je jako traumatiziran, plašljiv i boležljiv. Do nedavno mislili smo da ima oko 4 godine no redgenom je ustanovljeno da ima više godina. Od prije mjesec dana počela je imati epileptične napadaje. U ovih mjesec dana imala ih je 8. Bili smo na snimanju,EKG-u,biokemijskoj analizi i jedan veterinar EKG-om ustanovio da ima tahikardiju (da se svakih 3-4 pojavljuje jedna ili više normalnih eskurzija) Svi ostali nalazi su uredni. Rekao je da joj nema spasa, predložio mirovanje. Drugi veterinar joj je preporučio tablete enap i fursemid te pošto ima epileptične napadaje tablete za epilepsiju. Povremeno joj zna kapati iz nosa vodena tekućina (par kapi na dan). Pas vidljivo teško diše, zna imati do 95 udisaja u minuti, zna dahtati. Brisom grla ustanovljeno je da ima bakteriju E-coli. Temperatura joj se kreće oko 37.7 Jednostavno ne znam što raditi. Pas se vidljivo umara, ide van samo na pišanje, jede normalno. Hvala. Martina O: U pasa malih pasmina relativno je česta kronična bolest srčanih zalistaka ili mitralna insuficijencija |
Radi se o nesposobnosti zalistaka da u potpunosti spriječe povrat krvi iz lijeve klijetke u pretklijetku prilikom srčane akcije. Zbog toga dolazi do zadebljanja lijeve strane miokarda i njegove smanjene sposobnosti da se kontrahira i tjera krv kroz krvne žile, a kasnije promjene zahvaćaju i desnu stranu srca. Kao posljedica javlja se plućni edem, odnosno ascites, a pas se počinje umarati, kratko dahtati, kašljati, gubi apetit itd. U većini slučajeva bolest se razvija sporo, kroz duži vremenski period. Dijagnozu bolesti postavlja se na temelju anamneze, kliničkog pregleda (osluškivanje srca), nalaza krvi, ultrazvukom te rendgenskom snimkom prsnog koša. Iako su promjene na srcu nažalost nepovratne, postoje lijekovi poput fursemida, enapa i drugih kojima se ublažavaju simptomi odnosno kojima se bolest donekle drži pod kontrolom. Detaljne informacije o samom liječenju možete pročitati u sljedećem naslovu Degeneracija srcanog mitralnog zaliska. Osim lijekova postoje također i posebne medicinske hrane indicirane kod srčanih oboljenja kao što su Hills Prescription Diet h/d - u dehidriranom i konzerviranom obliku te Royal Canin Early Cardiac također u dehidriranom i konzerviranom obliku. Radi se o kompletnim hranama koje u potpunosti zadovoljavaju dnevne potrebe na hranjivim tvarima i energiji, no s obzirom na sniženu količinu natrija pomažu kontroli kliničkih znakova povezanih s retencijom natrija i tekućina, a dodatkom taurina i L-karnitina pomažu normalnom radu funkcije srčanog mišića. Što se pak tiče epilepsije njezini uzroci mogu biti mnogobrojni, uključujući nasljedne mane, previsoku (dijabetes) ili prenisku razinu glukoze u krvi, nisku razinu kisika u krvi (anemija, srčani problemi, otežano disanje), bolesti bubrega i jetre, infekcije, tumore i oštećenja mozga, različite toksine, neke lijekove te primarnu ili idiopatsku epilepsiju. Epiletične napadaje općenito dijelimo u parcijalne i generalizirane. Parcijalni epileptični napadaju zahvaćaju manji dio tijela ili jednu njegovu stranu dok generalizirani zahvaćaju cijelo tijelo. Generalizirane dijelimo još na velike (grand-mal) i male (petit-mal) napadaje. Veliki su napadaji najčešći, a očituju se tako što životinja obično padne na stranu i počne veslati nogama, obilno slini te ponekad nehotično urinira i defecira. U tom je trenutku životinja nesvjesna svoje okoline. Kod malih napadaja ne dolazi do grčeva i trzaja, ali opet dolazi do gubitka svijesti. Faze epileptičnog napada dijelimo u auru, iktus i postiktalnu fazu. Za vrijeme aure životinja postaje uznemirena, traži blizinu vlasnika, pojačano slini ili se skriva. Kod iktusa dolazi do uzbuđenja, povraćanja, slinjenja, trčanja u krug, nekoordinirane mišićne aktivnosti (grčeva) i kolapsa. Ova faza obično traje manje od 5 minuta. U zadnjoj fazi, postiktalnoj, dolazi do oporavka, životinja može još uvijek izgledati dezorijentirano i nekoordinirano, a takvo stanje može trajati od nekoliko minuta do nekoliko dana. Što se tiče dijagnostike potrebno je uzeti detaljnu anamnezu, napraviti kliničku i neurološku pretragu, laboratorijske nalaze i rendgen. Ako se uzrok napadaja ipak ne može otkriti onda se ovakvo stanje dijagnosticira kao idiopatska ili primarna epilepsija.O liječenju epilepsije kod pasa više su pisale kolege u sljedećim naslovima: Phenobarbitol i primidon u liječenju epilepsije, Epilepsija i upotreba lijekova. U svakom slučaju za eventualno dodatne pretrage ili pak drugo mišljenje vezano uz dijagnozu ili samu terapiju preporučila bi Vam da se obratite kolegama na Veterinarskom fakultetu, u Ambulanti za unutarnje bolesti. |
OZNAKE: