Odgovara:
Dragan Vešović, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

P: Zanima me agenezija testisa. Moja prijateljica je nedavno vodila mačka na kastraciju. Zahvat je trajao kratko zato što mačak ima jedan testis. Veterinar joj je rekao da je to jedan od rijetkih primjera. Pitala ga je je li taj drugi testis negdje zaostao, a on joj je rekao da je to moguće. Pitala ga je i kako će točno znati, a on je rekao "nikako". Nju zanima je li mačak sad sterilan ako je testis negdje zaostao, je li moguće da ima samo jedan testis i šta da uopće radi. Nemaju ultrazvuk u gradu niti boljeg veterinara. Mačak joj je star oko 7 mj. Jednom drugom mačku je na sličan način pronađen drugi testis, međutim, njoj veterinar govori da ga nema i da nije moguće. Molim vas pomoć. Hvala unaprijed, Ivana

O: Kriptorhizam predstavlja nedostatak u normalnoj građi muških spolnih organa, gdje ljubimcu u mošnji (skrotumu) nedostaju jedna ili obje spolne žlijezde (testisa).

Spolne žlijezde nastaju u doba razvoja zametka u majčinoj utrobi, iz iste zametne osnove kao i bubrezi. Tijekom razvoja ploda, testisi se spuštaju ingvinalnim kanalom i pozicioniraju u svoj prirodni položaj, u mošnji. Spuštanje testisa (descensus testis) se završava za vrijeme ili nakon poroda.

Prilikom spuštanja testisa isti mogu naići na mnoge prepreke koje mogu predstavljati razlog njihova zadržavanja u trbušnoj šupljini, odnosno, na njihovom nefiziološkom mjestu. Također, u određenim slučajevima, testisi se uopće i ne razvijaju. Takva stanja su izrazito rijetka, a razlikuju se od kriptorhizma po uočljivim promjenama u djelovanju ostalih hormona na građu i zdravlje životinje.

Agenezija testisa (anorhija, monorhija) predstavlja prirođeni nedostatak razvoja testisa, tako da testisi nedostaju u potpunosti na jednoj strani ili obostrano. Anomalija je vrlo rijetka te se pojavljuje u svega 0,1% mačaka. U tim slučajevima, ova anomalija može biti povezana i s drugim anomalijama mokraćno-spolnog sustava.

Ako nije vidljiva jedna spolna žlijezda, govorimo o jednostranom kriptorhizmu (unilateralnom), odnosno, ako nedostaju obje - obostranom (bilateralnom). Pritom je potrebno utvrditi da li žlijezda, koja nedostaje u mošnji, uopće postoji ili se skrila negdje na putu kojim treba u toku razvoja proći da bi se spustila u mošnju.

Testis zadržan u abdomenu, u pravilu, je sterilan jer viša temperatura unutar organizma stvara nepovoljne uvjete za normalni proces stvaranja spermija. Ako je zadržani testis izvan abdomena, postoji mogućnost da je isti sposoban stvoriti spermije.

Zaostali testis na "svom putu" inklinira pojavi neoplazija ili torzija. Određena ispitivanja dovela su do zaključka da je rizik od neoplazija, kod zaostalog testisa, 9-14 puta veća u odnosu na testis koji se nalazi na svom prirodnom mjestu, u skrotumu. Od tumora, najčešće se pojavljuje tumor sertolijevih stanica i seminom.

Zbog gore navedenih komplikacija, u slučajevima kriptorhida, najčešće se preporuča kastracija.

Kako kriptorhizam ne utječe na lučenje testosterona, posljedično su i zadržana tipična sekundarna spolna obilježja, kao što su označavanje teritorija urinom, agresivno ponašanje, miris urina.

Postoje različite metode za utvrđivanje kriptorhidnog testisa. Osim palpacije, ultrazvuka i operativna zahvata, prilikom kojeg se pomoću ductus deferensa (sjemenovoda) pokušava pronaći zaostao testis, detekcija kriptorhidnih testisa se može utvrditi i pomoću HCG (Human Chorionic Gonadotrophin) stimulacijskog testa. Naime, ovi testovi se koriste kako bi inducirali mjerljiva testosteronska povećanja u uzorku krvi kroz određeni vremenski period.

U svakom slučaju, savjetujem Vam da odvedete svog ljubimca kod veterinara koji će određenim postupcima biti u mogućnosti odrediti trenutni status ljubimca te Vas dalje savjetovati. Također, savjetujem Vam da se i obratite na Klinike za porodništvo Veterinarskog fakulteta u Zagrebu gdje će cijenjene kolege biti u mogućnosti informirati Vas i o drugim metodama utvrđivanja i određivanja kriptorhizma.

Više informacija o spuštanju testisa i kriptorhizmu možete saznati i u odgovoru kolegice Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med. ovdje.

OZNAKE: