Odgovara:
Zdravka Rumiha, dr.vet.med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

P: Poštovani, imam pekinezera ženku staru 14 godina. U posljednjih nekoliko godina povremeno bi dobijala neke napade koje ne mogu sa sigurnošću okarakterisati kao epi napade, obzirom da sam i ja ljekar i pokušavam prepoznati neke karakteristične simptome. Prije su ti napadi bili dosta rijetki, ali u posljednje vrijeme se javljaju jednom u dva mjeseca, a ponekad i jednom u mjesecu. Ovakva relativna učestalost se je javila u dva slučaja i to me počelo zabrinjavati. Ti napadi se očituju najčešće u snu i počinju jednim kricima koji liče na bolna zavijanja. Obično kada joj priđem Iiodignem je onda prestane da pušta takve zvuke i gotovo redovito se umokri.

Neko vrijeme (možda minutu ) nije u stanju da  hoda, ali se stanje vrlo brzo stabilizira i ona se poslije toga ponaša normalno. Napadi nisu vremenski dugi jer ja brzo reagujem i po pravilu prestaju kada je uzmem u naručje. To me buni jer po onome što sam ja čitala ti napadi nisu baš tipični za epi napade. Napominjem da se odnedavno liječi od hroničnog zatajenja bubrega, ali je sada po tom pitanju dobro jer je pod veterinarskom kontrolom i nivo uree i kreatinina joj se redovito mjeri i za sada je u normalnim vrijednostima. Prešla je na dijetalnu preporučenu Hill'sovu hranu. Ovo napominjem jer možda ima veze sa ovim, a ako nema molim vas da mi pokušate odgovoriti o čemu bi se tu moglo raditi. Mi zaista brinemo o njoj i voljeli bismo učiniti sve da se stanje popravi. Još bi vas pitala da li ona smije jesti još nešto osim ove dijetalne hrane. Znam da ne smije meso, ali može li nešto drugo u smislu povrća, voća, žitarica i mliječnih proizvoda.
Dijana

O: Epilepsija je određen i karakterističan način reakcije mozga na različita patološka stanja, dakle epilepsija je samo simptom nekog oboljenja. Očituje se napadima gubitka ili poremećajima svijesti, motornim simptomima kao što su grčevi, te vegetativnim simptomima kao što su slinjenje, povraćanje, nekontrolirano mokrenje i defekacija. Epileptični napadi mogu biti jaki ili toliko blagi da se pogrešno protumače. Pri epi-napadima pas može izgubiti svijest, nadalje, mogu biti popraćeni nevoljnim kontrakcijama mišića (kloničko-tonički grčevi), širenjem zjenice, veslanjem nogu, drhtanjem i grčenjem lica, slinjenjem, mokrenjem i defeciranjem. Epi-napadi mogu biti blagi, javljati se u nizu ili mogu biti produženi i traju više od 5 minuta.

Epilepsija može biti urođena ili može biti izazvana drugim bolestima (ozljeda mozga, moždani ožiljak, tumor mozga, niska razina kalcija u krvi, niska razina šećera u krvi, toplotni udar, migrirajuća larva crijevne gliste, hidrocefalus, encefalitis nakon štenećaka, otrovanje, hepatička encefalopatija, bolesti bubrega, toksoplazmoza, hipoksija). Prilikom epi napada je potrebno zaštititi sebe jer Vas pas može nenamjerno ugristi, potrebno je zaštititi i psa da se ne udara prilikom grčeva tako da ga primite za nabor kože na vratu i ispod njega stavite jastuk da se ne ozlijedi, naročito da ne lupa glavom po podu, psa tješite dodirima i umirujućim riječima za vrijeme napada, obavezno zabilježite trajanje napada i nenormalno ponašanje kako biste veterinaru pomogli u dijagnozi, a nakon napada psu ponudite vodu i ostanite uz njega još neko vrijeme.

Zatajenje bubrega razlikuje se od bolesti bubrega. Kod zatajenja bubrezi nisu u mogućnosti filtrirati krv od nečistoća dok je kod bolesti očuvana funkcija filtriranja krvi. Uremija predstavlja stanje u kojem se u krvi javi veća količina uree i drugih spojeva amonijaka što spušta pH ispod 7. Puferski sustavi organizma koji su pod kontrolom bubrega reguliraju kiselost krvi i samog organizma. Visoka kiselost organizma ili acidoza može biti uzrokom napada. Napadi su rezultat nakupljanja toksina (visoka razina spojeva amonijaka) u krvi. Uremija se javlja kao zadnji stadij zatajenja bubrega. Također uzrokuje povišenje tjelesne temperature i ubrzano ili otežano disanje.

Također, postoje stanja koja se pogrešno mogu protumačiti kao napadi. Npr., psi sa bolestima unutarnjeg uha, vestibularnog živca ili vestibularne jezgre mozga za posljedicu imaju vidljivo nenormalno držanje glave i gubitak ravnoteže. Nastup ovih simptoma može biti nagao tako da se može zamijeniti za napade. U pasa sa bolestima srca i dišnog sustava ponekad se može javiti nesvjestica što se očituje slabošću kroz neko vrijeme a mnogi naglo padaju. Vrlo često se uočava ubrazno dahtanje jer pokušavaju kompenzirati slabu opskrbljenost kisikom. Često se ovo stanje zamijeni sa napadima.  

Još jedna lažna uzbuna predstavlja obrnuto kihanje koje je vrlo često u kućnih ljubimaca. Obično od ovoga pate psi malih pasmina pasa, a karakterizira ga brza serija jakih i glasnih udisaja. Obično se prsni koš i trbušni mišići spazmički kontrahiraju tijekom ovih epizoda. Uzrok obrnutom kihanju kao i liječenje istog još uvijek je nepoznato.

Zatim, tu su i oni psi koji se u snu trzaju i veslaju nogama. Neki čak ispuštaju i zvukove. Ovo je naročito često u štenaca, no velik broj odraslih pasa pokazuje slično ponašanje. Ovo je normalna pojava a povezana je sa dubokim snom.  
Najveća razlika između pravog napada i onog koji to nije je stanje svijesi u psa. Ako je pas tijekom epizode svjestan Vas i okoline tada se ne radi o epi-napadu.

Što se tiče bubrežnih bolesnika, uz pravilnu njegu, bolesne životinje mogu poživjeti dugi period, sve dok je barem 5 - 8 % bubrežne funkcije očuvano. Zbog toga je jako bitno životinje sa zatajenjem bubrega ispravno hraniti, što je najjednostavnije pomoću gotovih veterinarskih dijetnih hrana. Ovakve hrane za bubrežne bolesti izrađene su od visoko kvalitetnih bjelančevina kako bi se osigurala potreba za bjelančevinama uz smanjen unos i sniženu akumulaciju toksičnih nus-proizvoda, sadrže smanjeni udio fosfora i prilagođen omjer masnih kiselina kako bi se usporilo daljnje propadanje bubrega. Klinički je dokazano kako psi bolesni od zatajivanja bubrega, koji se hrane isključivo veterinarskim dijetnim hranama, duže žive od bolesnih pasa koji jedu standardnu hranu. Općenito, prehrana za bubrežnog bolesnika, mora biti sastavljena i s niskom razinom natrija. Vrlo je važno ne davati psu grickalice koje obično sadržavaju visoku količinu natrija koja može biti štetna za psa. Normalna hrana za pse ima visoku razinu natrija, kao i mliječni proizvodi, grickalice, sezonsko i konzervirano povrće (osim ako nije na ambalaži navedeno da su bez soli). Također, Vaša kujica je navršila 14 godina (zavidno visoke godine za naše ljubimce) i bilo bi poželjno da se držite dijetalne ishrane. Poneki pseći kolačić joj možete priuštiti ali samo jednom na tjedan i to uz kontrolu vrijednoti kreatinina i uree. Psi su karnivori ili mesožderi od pamtivijeka te smatram da voće i povrće nije nužno u njihvoj prehrani a posebno ako imaju već neke zdravstvene probleme.

Posavjetujte se sa Vašim veterinarom glede zdravstvenog stanja Vaše ljubimice jer s pažljivom procjenom što je najbolje za Vašeg kućnog ljubimca od strane Vas samih i veterinara, kujica može živjeti dugotrajnim i ugodnim životom.

OZNAKE:

psi

Idealni uvjeti za ribice

Sljedeća objava