Odgovara:
Zdravka Rumiha, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

P: Imam pudlicu staru 6 godina, prije možda godinu dana primjetila sam joj krastu na repu. Čini mi se da je sve veća. Dvoumila sam se trebam li je skinuti ili ne?
Hvala,
Andela

O: Ozljede ili rane (lat. laesio) su skup općih i lokalnih oštećenja tkiva nastalih djelovanjem nekog štetnog agensa. S obzirom na uzrok, ozljede mogu biti mehaničke, termičke, kemijske, električne, bakterijske, radijacijske. U užem smislu, ozljeda je oštećenje nastalo djelovanjem mehaničke sile.

Sve ozljede mehaničke etiologije dijelimo na zatvorene i otvorene rane. Otvorene rane predstavljaju prekid kontinuiteta kože ili sluznice, a dijele se prema vanjskom izgledu i uzroku na: ubodne rane (vulnus punctum ili ictum), posjekotine (vulnus scisum), razderotine (vulnus laceratum), razderotine i nagnječenja (vulnus lacerocontusum), ugrizne rane (vulnus morsum), nagnječenja (vulnus contusum ili cesifacta - tupi udarac), strijelne rane (vulnus sclopetarium, vulnus explosivum).

Zaraštavanje rane je individualne prirode - kvalitetnije je u mladih životinja, dobro držanih životinja, te u onih koji su u dobroj kondiciji. Proces zaraštavanja se odvija ili reparacijom ili regeneracijom. Poželjnija je regeneracija jer reparacijom nastaje ožiljkasto tkivo. Regeneracija je stvaranje istog odgovarajućeg tkiva na mjestu rane, a reparacija je zamjena tkiva vezivnim, ožiljkastim tkivom. Koža i sluznica imaju veliku moc regeneracije epitelizacijom. Procesi zaraštavanja počinju vrlo brzo nakon nastanka rane, a zadaća im je ukloniti uništene stanice, strana tijela te spojiti ranu novim tkivom. Kod zatvorenih ozljeda proces je isti, samo je resorpcija mrtvog tkiva sporija.

Rane zaraštavaju na nekoliko načina: primarno (cikatrisatio per primam intentionem), sekundarno (cikatrisatio per secundam) i zaraštavanje pod krastom (cikatrisatio sub crustam). O mnogim uvjetima ovisi kako će rana zarasti: o točnoj adaptaciji rubova rane, o infekciji, prisutnosti stranih tijela...

Dakle, koji su početni procesi koji su mogli dovesti do komplikacija zaraštavanja ozljede na repu Vaše kujice?

Kod pasa je vrlo cest kontaktni dermatitis, koji može biti alergijski i nealergijski, s tim da se oba mogu javljati u akutnom i kronicnom obliku. Dermatitis može biti i posljedica bakterijske infekcije ili kombinacija alergije i bakterijske infekcije. Bakterijske infekcije mogu se očitovati kao površinska pioderma, duboka pioderma, impetigo, hot spot. Endokrinološke bolesti također mogu biti praćene kožnim simptomima, kao i autoimune bolesti (lupus, pemphigus). Na kraju, spomenut ću i dermatitise na alimentarnoj osnovi, kao posljedica nedostatka nezasicenih masnih kiselina, disbalansa nekih minerala, nedostatka vitamina. Tvorbe na površini kože psa mogu biti i začepljene lojne žlijezde. One mogu biti sastavljene od staničnog detritusa ili samo tekućine (ponekad prsnu same od sebe, zacijele i više se ne pojave). Ostale postaju kronično iritirane i inficirane, te se moraju ukloniti. Sve navedeno može biti proces od kojeg je ishodila komplikacija stanja (stalni odgovor organizma na neki iritans pa rana nikako ne zaraštava). Osim navedenog, na koži se mogu pojaviti slijedece kvržice i izrasline: nekancerogene - ciste, bradavice, inficirani dlačni folikuli, hematomi; kancerogene (mogu biti maligne) ili benigne naravi, a povremeno imaju oba svojstva.

Osim navedenoga, na repu u pasa se spominje još i hiperplazija tzv. lojne ili masne žlijeze. Naime, psi imaju lojnu žlijezdu na gornjem dijelu repa blizu njegove baze. Povećanje njezinog obujma najčešća je u nekastriranih mužjaka te u onih pasa koji boluju od smanjene funkcije štitnjače (hipotireoidizam). Vrlo često je na tom mjestu na repu vidljiva masna koža i dlaka, gubitak dlake, kraste te hiperpigmentacija same žlijezde ali i njene okoline. Problem se rješava liječenjem postojećeg procesa ili po potrebi i kirurškim odstranjivanjem.

Sve što sam nabrojala moglo je izazvati promjene kao u Vaše kujice, prema tome dijagnostika u tom slucaju je ključna. S obzirom da se tvorba počela povećavati, preporučam Vam da posjetite Kliniku za unutrašnje bolesti Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, kako bi se utvrdio uzrok te započelo s eventualnom terapijom.

Naime, stvaranje krasta je sasvim normalan proces kao i kod ljudi. Kod normalnog zaraštavanja rana, ispod kraste procesima epitelizacije nastaje nova koža koja je za vrijeme stvaranja zaštićena krastom, ali godina dana je izuzetno dugo vremena, a da se oštećenje nije saniralo. Nije nužno da se posljedice po zdravlje vide odmah, no prekinut kontinuitet kože uvijek predstavlja potencijalnu opasnost za širenje infekta (bakterija prvenstveno) i to na kralješničku moždinu koja je zbog svoje blizine površini najizloženija infekciji.

OZNAKE:

psi

Idealni uvjeti za ribice

Sljedeća objava