Odgovara:
Zdravka Rumiha, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

P: Molim Vas ako mi možete više reći o bolesti ataksija?
Hvala, Tihana

O: Ataksija je naziv za različite poremećaje ravnoteže, nedostatka koordinacije skeletnih mišića što rezultira u nepravilnim kretnjama tijela. Nespecifični je klinički simptom kojeg karakterizira disfunkcija dijela živčanog sustava koji koordinira kretnje (mali mozak). Oboljela životinja ne može održati uspravni stav, naginje se ili ruši a hod je nesiguran i neujednačen. Ataksija se najčešće javlja kod oštećenja malog mozga (cerebelarna ataksija).

Ataksija se javlja u nekoliko tipova:

Cerebelarna ataksija - predstavlja ataksiju uslijed disfunkcije malog mozga (cerebellum). Kako i na koji način se ove abnormalnosti manifestiraju ovisi o tome koje strukture malog mozga su oštećene te da li su oštećenja unilateralna ili bilateralna.

Vestibulo-cerebelarnu disfunkciju karakterizira nestabilnost stava.

Spino-cerebelarna disfunkcija manifestira se širokim lelujavim hodom kojeg karakterizira nesigurno zaustavljanje i kretanje, izvijanje u stranu i nejednaki koraci.

Cerebro-cerebelarna disfunkcija predstavlja smetnje u ispoljavanju voljnih kretnji uključujući tremor (jako tresenje koje se naglašava preko voljnih kretnji, ponekad zahvaća glavu i oči ali i udove i trup).

Senzorna ataksija - odnosi se na ataksiju koja je nastala uslijed gubitka propriopercepcije (osjećaj za položaje zglobova i dijelove tijela) što općenito ovisi o disfunkciji dorzalnog dijela kralješničke moždine. U nekim slučajevima uzrok može biti u disfunkciji različitih dijelova mozga koji primaju tu informaciju uključujući i mali mozak, talamus i parijetalne režnjeve. Senzorna se ataksija očituje nestabilnim stavom nogu sa udaranjem o tlo kao i nestabilnosti stava.

Vestibularna ataksija - indicira na disfunkciju vestibularnog sustava koji je u akutnim i unilateralnim slučajevima praćen vrtoglavicom i mučninom dok u kroničnim bilateralnim slučajevima navedeni simptomi mogu nedostajati a jedini simptom je gubitak ravnoteže.

Uzroci ataksije su: lokalna oštećenja središnjeg živčanog sustava kao što je moždani udar, tumor mozga, multipla skleroza koja će uzrokovati tip ataksije u odnosu na mjesto oštećenja: ako je to na malom mozgu cerebelarne, senzornu ako je zahvaćen dorzalni dio kralješničke moždine, vestibularne ako je zahvaćen vestibularni sustav. Ova tri tipa ataksije mogu se preklapati ili javiti samostalno.

Egzogene tvari (lijekovi, kemikalije i sl.) uzrokuju ataksiju zbog svojeg depresivnog učinka na funkcije središnjeg živčanog sustava.

Deficijencija vitamina B12 - osim drugih smetnji živčanog sustava mogu se javiti preklapanja cerebelarnog i senzorne ataksije.

Uzroci izolirane senzorne ataksije: periferna neuropatija može uzrokovati generaliziranu ili lokaliziranu senzornu ataksiju (npr. samo jedna noga) u ovisnosti o opsežnosti neuropatičkih promjena te oštećenja kralješničke moždine različitog tipa.

Nenasljedne cerebelarne degeneracije uzrokovane paraneoplastičnom cerebelarnom dgeneracijom, edemom mozga, hidrocefalusom.

Nasljedne ataksije: ataksija može ovisiti o nasljednim poremećajima degeneracije malog mozga i/ili kralješničke moždine, u većini slučajeva kombinacija je obih pa se manifestira preklapanjem ataksija malog mozga i senzorne ataksije iako je redovito jedna izraženija od druge.

Ne postoji specifične terapije za ataksiju jer se radi o nespecifičnom simptomu, no postoji liječenje za mogući uzrok kojeg najprije pregledom treba utvrditi. Nesposobnost kretanja zbog ataksije može se ublažiti fizikalnom terapijom, te umjerenim i laganim vježbanjem jer je od velike važnosti održati mišiće snažnima i gibljivima.

OZNAKE: